Hrana koju djeca ne bi trebala jesti

Naučnici smatraju da je za poremećaj hiperaktivnosti prije svega odgovorna genetika. Ali, i prehrana može da utiče na koncentraciju i ponašanje djece. Upoznati ste s imenima spornih konzervansa i vještačkih boja? Osim s genetikom, poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) povezuju se s previše video igrica, previše sati pred TV-om, ali i s pogrešnom prehranom. Šta može pogoršati stanje?

Boje u hrani i konzervansi prvi su na listi "osumnjičenih". Ali, problem je što jedan proizvod sadrži uvijek više od jedne vještačke boje i konzervansa, a neki čak i više od 10. Zbog toga je teško izdvojiti bilo koji od njih. Mnogi naučnici dijele mišljenje doktora Bernarda Vajsa, s Ročester stomatološke škole u Njujorku, koji smatra da aditivi definitivno utiču na ponašanje djece, barem privremeno. "Sad je više nemoguće pobijati dokaze," rekao je govoreći o ovoj vezi.

Niz studija dokazalo je negativno djelovanje konzervansa natrij benzoata. "Naučni dokazi ne mogu sa sigurnošću da povezu boje za hranu i simptome ADHD-a. Iako je moguće da se kod neke djece alergične na vještačke boje i konzervanse postojeći simptomi poremećaja pogoršaju unosom hrane koja ih sadrži", rekla je dr Maida Galvez, s Maunt Sinaj medicinske škole u Njujorku.

Ipak, EU je postavila upozorenja na proizvode koji sadrže sljedeće vještačke boje jer bi mogle imati negativno djelovanje na koncentraciju i ponašanje djece.

Sporne vještačke boje su:
1. Žuta br. 5 (tartrazine)
2. Žuta br. 10 ("quinoline yellow", ova boja je zabranjena u SAD-u)
3. Žuta br. 6 ("sunset yellow")
4. Žuta br. 3 ("carmoisine", ova boja je zabranjena u SAD-u)
5. Crvena br. 7 ("ponceau 4R", ova boja je zabranjena u SAD-u)
6. Crvena br. 40 ("allura red") Proizvodi koji ih sadrže su vrlo raznoliki: slatkiši, želei, kobasice, kiseli krastavci, grickalice, sokovi, sladoled