Hranom zaliječite zimsku tugu

Zima je, vrijeme recesije, praznici su došli i još traju. U ovakvim okolnostima se niko ne ljuti ako niste najsretnija osoba na svijetu. Nezavisno od toga da li se radi od sezonskoj depresiji, hladnoći, ili da li ste samo čangrizavi, ovo doba godine može da izazove čitav spektar neželjenih raspoloženja.

Da bude još gore, vjerojatno će vam i raspored biti prilično gust a zbog toga i ishrana nije baš valjana. Bila ona svakodnevnih pet obroka ili neko čašćavanje u prodavnici slatkiša, vrlo je bitan faktor koji utiče na raspoloženje. Bridžet O'Konel, šef dobrotvorne ustanove za mentalno zdravlje Majnd, kaže da je vrlo bitno i šta jedemo kao i koliko često.

Ustanova je u saradnji sa naučnicima u oblasti organizovala projekat Hrana i raspoloženje.

Rezultati su pomogli u shvatanju toga koliko promjena ishrane utiče na intenzitet pojave anskioznosti, depresije i promjene raspoloženja. Zaključak je da dobra ishrana veoma utiče na to da se osjećamo dobro.

DEPRESIJA
Prema Udruženju za sezonske poremećaje, depresija uzrokovana vremenom se javlja kod sedam odsto populacije. Ako obezbijedite sebi dobru hranu u tim hladnim i mračnim mjesecima, sigurno ćete se osjećati bolje. Istraživanja su pokazala da ako unosite dosta vitamina D (organski sastojak koji je povezan sa sunčevom mogućnošću da utiče na raspoloženje) imate i manje šanse da obolite od onih kojima ti vitamini nedostaju. Odlični izvori su riba, losos i sardine, kao i jaja. Profesor Luis Daj sa Instituta za psihologiju kaže da koliko god ubijedili sebe da se odlično hranimo, nema ništa loše da s vremena na vrijeme uživamo u maloj količini čokolade. Štaviše, dokazano je da čokolada uspješno podiže raspoloženje, bilo zbog hemijskog sastava ili zbog mjesta koje zauzima u društvu.

STRES
Nutricionista Stefani Mur kaže da kada je stres problem, postoji nekoliko stvari na koje treba obratiti pažnju. "Osobe koje pate od stresa će se prije okrenuti nekim brzim i laganim rješenjima nego da promjene svoj način ishrane. Potrebno je unositi dosta žitarica i proteina jer su najbolji u odbrani od stresa. Također, treba kombinovati i vitamin B sa magnezijumom jer utiču na žlijezde koje stvaraju adrenalin i kontrolišu lučenje hormona stresa." Magnezijum se unosi kroz dosta zelenog lisnatog povrća, oraha, ribe, hljeba, mesa i mliječnih proizvoda. Često odmaranje je koncept koji zanima i psihologiju i fiziologiju. "Najbolji lijek je placebo. Napravite sebi specijalni režim ishrane, dajte mu naziv, i nema veze šta je u njemu, odlično će uticati na vas", kaže Murova.

RAZDRAŽLJIVOST
Ništa kao tutnjava u stomaku ne može doprinijeti osjećaju frustracije. Problem je u niskom nivou šećera u krvi jer bez dovoljne količine glukoze koja se prenosi do mozga, neuroni ne mogu normalno da funkcionišu. Simptomi koji slijede su osjećaj slabosti, vrtoglavica i nesvjestica. Da bi se riješili ovog problema, nutricionsti predlažu da unosite hranu koja sporo ispušta energiju umjesto ugljenih hidrata - iako postoji mogućnost da ako izaberete prave, ne morate da ih izbjegavate. Pokušajte sa mješavinom ugljenih hidrata - hljeb od neprosejanog brašna ili kombinujte pastu i ovas. Kaša bez mnogo šećera je najbolja za doručak, a za užinu pokušajte sa orasima i mladim sirom umjesto čipsa i čokolade.

UMOR
Opet je posljedica niskog nivoa šećera u krvi. Potrebno je da unosite više hrane koja duže održava energiju. Određeni minerali vam mogu dosta pomoći.

Hrom je odličan u borbi protiv umora, kontroliše nivo inzulina, pogotovo ako vam on konstantno varira, veće su šanse da se osjećate premoreno i skloniji ste gojaznosti. Odraslima se preporučuje 0.025 mg hroma dnevno, a ta količina se može dopuniti i unosom žitarica, sočiva, mesa i začina.

Možete se osjećati umorno i ako vam nedostaje gvožđe. Otprilike 27 odsto djevojčica ima nedostatak gvožđa. Crveno meso (pogotovo jetra) i mahunarke su pune gvožđa, kao i orasi, tamno zeleno povrće i sušeno voće. Musli sa pojačanim gvožđem mogu biti od trenutne pomoći ali ne zaboravite da se klonite kafa i čaja u toku obroka jer kofein sprečava apsorpciju gvožđa.

Ako ste ubijeđeni da vam je nivo gvožđa zadovoljavajući i ne jedete previše slatkiša a i dalje ste umorni, nemojte piti vino prije spavanja. Alkohol smanjuje REM san što znači da vaš osmočasovni san na kraju bude dosta kraći.

ANKSIOZNOST (TJESKOBA)
Kofein najviše izaziva anksioznost, ubrzava otkucaje srca a ako se previše konzumira izaziva vrtoglavicu, nemiran stomak i preznojavanje.
Da bude još gore, utiče na san izazivajući anksioznu nesanicu. Ako već započinjete dan sa kafom, neka bude bez kofeina, ili još bolje, probajte sa zelenim ili bijelim čajem. Oba čaja imaju kofein u sebi ali imaju i tianinsku kiselinu koja ima umirujuće dejstvo na mozak. "Ne utiču na mozak kao kofein", kaže Murova.

PMS
Nacionalno udruženje za predmenstrualni simdrom (Naps) predlaže male i česte obroke kako bi se smanjili simptomi anksioznosti i tenzije. Ako ste pod stresom, više ćete osjećati simptome PMS-a.

"Predlaže se ishrana sa niskim glikemijskim indeksom (slatki indeks) - paste, crni hljeb i mahunarke i tome dodajte što više niskomasnih mliječnih proizvoda i osjetićete znatnu razliku. Mlijeko bez mliječne masti i niskomasni jogurt su odličan izbor u borbi protiv PMS-a", kaže Gejnor Basel iz Udruženja. Na kraju, obavezno unosite dosta vlakana. PMS je često povezan za zatvorom a vlakna su najveći neprijatelji problema sa probavom.