Previše čokolade može dovesti do ludila!

Sladak i kremast ukus čokolade nije glavni razlog zbog kojeg je tako teško da krenemo na dijetu nego kemikalija koja ima slično djelovanje kao droga. Čokoladu su od početka 16. vijeka, kad su je španski konkvistadori donijeli u Evropu iz Meksika, prozvali lijekom, pa čak i afrodizijakom, zbog psihoaktivnih sastojaka koji utiču na raspoloženje, lako kod većine stvara laganu euforiju ili prijatan osjećaj, neke ljude previše čokolade može da razbjesni, pokazala su istraživanja.

U astečkoj kulturi čokolada je bila piće koje je pružalo snagu, mudrost, izdržljivost i moć, pa je imala važnu ulogu u svetim ritualima. Ali, nakon pada Asteka španski misionari morali su se boriti da je izbace iz crkve, što je izazvalo čokoladnu krizu.

Prema dnevniku engleskog jezuita Tomasa Gage iz 1648. godine, biskupova zabrana pijenja čokolade na misi toliko je razljutila vjernicu, koja je tvrdila da ne može da izdrži dugačke službe bez okrepljujućeg čokoladnog napitka pa mu je usula otrov u solju. Taj suludi čin "opravdavaju" i moderna istraživanja, koja pokazuju kako previše čokolade kod nekih osjetljivih ljudi može da izazove paranoju i podstakne agresivnost.

Jače djeluje na žene, koje imaju veću potrebu za čokoladom od muškaraca, naročito tokom PMS-a. Dok hormoni divljaju, tijelo ima veću potrebu za mineralima kojima obiluje čokolada.

MOZAK TRAŽI KROFNU
Ono što mozak želi nije uvijek dobro za organizam. Leci-tin iz krofni, kolača i čokolade aktivira acetilkolin (neurotransmiter) - neophodan za pamćenje i koncentraciju. Zbog toga se nakon buđenja češće pojavljuje želja za slatkišima nego za uravnoteženim doručkom od brašna i bjelančevina.

NAKON KROFNE ŽELI KAFU...
Kako dan odmiče, tako acetilkolin zadužen za učenje polako posustaje, pa na snagu stupa adenozin (važan molekul u mnogim biohemijskim procesima u ljudskom tijelu), koji usporava aktivnost organizma. Da bi se "probudio", mozak signalizira da je vrijeme za solju kafe. Nakon nekoliko gutljaja počinje takmičenje između kofeina i adenozina.

NE PRETJERUJTE S MUŠKATNIM ORAŠČIĆIMA
Primjenjuju li se u uobičajenim kuvarskim količinama, začini neće značajnije djelovati na organizam. Ali šafran, komorač, kopar, anis i cimet, kao i muškatni oraščić, sadrže psihoaktivne materije koje slično djeluju kao miristicin (alkaloid), koji u velikim količinama izaziva halucinacije.

U MENOPAUZI TIJELO TRAŽI ČOKOLADU
Čokolada sadrži sastojke koji se u organizmu ponašaju poput estrogena, a sudeći prema američkim istraživanjima, muškarci koji jedu čokoladu žive duže. Žene kojima nedostaje magnezijuma u menopauzi mogu da osjete snažnu potrebu za čokoladom, ali ona se može smanjiti uzimanjem mineralnih dodataka.

ZBOG KOCKICE PREVIŠE MOŽE POČETI SVAĐANJE
Čokolada sadrži fenetilamin, molekule koje imaju slično djelovanje na mozak kao psihoaktivni stimulansi, i tiramin - oblik aminokiseline.
Zajedničko djelovanje može da podstakne adrenalin, lupanje srca, poveća krvni pritisak te izazove bijes i nervozu. Osjetljivi ljudi mogu postati žrtve oscilacije raspoloženja.