Zeleni sok od pšenice

Pšenicu su gajili još stari Egipćani. U antičko doba vrhovi pšenične trave bili su prava poslastica, dok su je Kinezi i Indijanci koristili za jačanje organizma, čišćenje krvi i upalnih procesa. Spominje se u Starom i Novom zavjetu, a vezana je i za kršćanske običaje kao što su Božić i Uskrs.

 Pšenična trava i sok su danas u Japanu i Americi najprodavaniji prirodni proizvod, u isto vrijeme i odlično pomoćno sredstvo u liječenju raznih bolesti. Bogata je vitaminima, mineralima, lipidima, hormonima i klorofilom koji čisti i obnavlja ćelije, steriliše rane, pročišćava vodu od fluorida i drugih otrovnih supstanci. Sok od ove trave djeluje protiv svraba, uklanja bubuljice, liječi oboljenja usta i desni, grla i sinusa, organa za probavu i disanje. Odlično je sredstvo za čišćenje krvi, za jačanje kostiju i zglobova, kod stomačnih tegoba, pospješuje varenje, regulira metabolizam, klistiranjem sokom se otklanjaju štetne naslage sa zidova debelog crijeva, otklanja malaksalost i vraća vitalnost, odlično djeluje na srčani mišić i cirkulaciju krvi, poboljšava rad pluća, djeluje pozitivno kod muškog i ženskog steriliteta zbog visokog sadržaja vitamina C i E, sprečava pojavu sijede kose, usporava proces starenja, odličan je za regulaciju šećera u krvi, regulira krvni tlak.

Delovanje zelenog soka
Sok od pšenične trave je izvor klorofila, koga ima 70 posto, enzima, minerala, vitamina, amino-kiselina (proteina najboljeg kvaliteta). Klorofil, koji nazivaju biljna krv, po molekularnoj gradi je sličan ljudskoj krvi. Zdrava krv i krvna slika su u direktnoj vezi sa zelenom biljnom hranom. Ovaj sok sadrži: antioksidante, beta karotin, vitamine A, B, E, C, F, K, holin, 70 posto klorofila, minerale, žive enzime, 21 posto amino kiselina.
Pšeničnu travu možete sami saditi, ali je možete i kupiti u prodavnicama zdrave hrane u svježem ili u osušenom obliku. Evo kako ćete dobiti zdrav zeleni napitak u tri koraka:

1. Pripremanje zrna
Oprana zrna potopite u mlaku vodu, i to dva prsta zrna, tri prsta vode. Po isteku vremena natapanja, zrna procijedite, a vodu možete piti jer je puna minerala i vitamina. Teglu prekrijte gazom i učvrstite gumicom. Dok klice ne narastu 1,5 do 2 cm isparajte ih jednom do dva puta dnevno hladnom vodom. Moraju biti uvijek vlažne, ali ne skroz mokre. Nekoliko sati prije upotrebe, klice stavite na sunce da bi se formirao klorofil. Neutrošene klice možete čuvati više dana u frižideru, zatvorene u plastičnoj posudi. Ispirajte ih svakog dana hladnom vodom. Vrijeme natapanja pšeničnog zrna je 12 sati, a vrijeme klijanja od tri do četiri dana. Idealna temperatura klijanja je 20 stepeni.

2. Sađenje trave
Pšenična zrna, koja su prošla proces natapanja i klijanja, gusto rasporedite u plastičnu posudu u koju ste već stavili sloj zemlje od četiri centimetra. Pokrijte sa nekoliko listova novina. Sve to omotajte crnom plastičnom kesom koju ste izbušili. Nakon tri dana, otkrijte zemlju i svakodnevno je vlažite vodom. Zemlja treba da bude vlažna, ali ne i mokra. Otkrivena plastična posuda ne smije da bude direktno izložena suncu, već na temperaturi od 18 do 20 stepeni. Žetva počinje poslije 10 do 14 dana, s tim da se na jedan do dva dana prije toga posuda iznosi na sunce zbog sinteze klorofila. Uzima se cijela biljka, zajedno sa korenjem i makazama siječe pšenična trava. Koristi se kao salata ili dodatak drugim salatama.

3. Kako se pravi sok
Pšeničnu travu sameljite u blenderu. Dobro procijedite i pijte decilitar te čiste, zelene tečnosti, odmah nakon doručka. Poželjno je da svako jutro napravite svjež sok.