Zagrlimo prirodu

Edukacija građana o očuvanju životne sredine veoma je važan i nezaobilazan segment očuvanja prirode u svim razvijenim europskim zemljama, ali nažalost Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina, se još uvijek ne mogu pohvaliti da njeni građani imaju dovoljno probuđenu svijest o zaštiti životne sredine.

Uslijed ekonomskih, i svih drugih problema sa kojima se građani susreću zadnjih dvadesetak godina, mnoge stvari nam se čine daleko važnijima od brige o prirodi. Svako od nas se još uvijek često susretne sa situacijom da iz automobila koji se kreće neposredno ispred nas odjednom "poleti" plastična kesa, boca...

Svjedoci smo i ogromnih količina otpada u šumskim pojasevima, rijekama, a ne bi trebalo tako biti. Upravo zato ćemo ovu stranu posvetiti važnosti edukacije stanovništva o važnosti očuvanja životne sredine.

Povod je 26. januar, SVJETSKI DAN OBRAZOVANJA O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE.

Fond za zaštitu životne sredine Republike Srpske se može pohvaliti da je u svakom Javnom pozivu koji se do sada raspisao i realizovao, jedan dio svojih aktivnosti usmjerio upravo na edukaciju stanovništva. Tako je bilo i u 2010. godini, u kojoj je Fond Javnim pozivom sufinancirao dvanaest projekata na temu "PODSTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH STUDIJA".

Neki od projekata su bili "PODIZANJE SVIJESTI STANOVNIŠTVA O VAŽNOSTI OČUVANJA ŽIVOTNE SREDINE EKO GLAS", koji je realizovala Omladinska organizacija "Glas" Brod. Sufinanciran je i projekt "4. INTERNACIONALNI FESTIVAL EKOLOŠKOG I TURISTIČKOG FILMA JAHORINAFEST 2010", u suradnji sa Udruženjem građana za zaštitu životne sredine Jahorinafest, zatim projekt "EDUKACIJA UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA SREDNJE POSAVINE NA STVARANJU I ZAŠTITI ETNO ČISTE ŽIVOTNE SREDINE SA CILJEM POBOLJŠANJA ZDRAVOG ŽIVOTA I ZDRAVLJA GRAĐANA U NJOJ" čiji je realizator UG Eko-Etno-Art pokret "Ekolo", Lončari, zatim projekt "4. MEĐUNARODNI KONGRES EKOLOGIJA, ZDRAVLJE, RAD, SPORT" u suradnji sa Udruženjem "Zdravlje za sve" i mnogi drugi. S obzirom daje kod nas, slično zemljama u regionu, u pripremi čitav set podzakonskih akata (uredbi, pravilnika) kojima će se detaljno regulirati sva pitanja iz ove oblasti, edukacija građana će biti od ključne važnosti da bi se krenulo sa primjenom tih akata. To je jedan svakako dugotrajan posao, koji zahtjeva puno truda, ali je definitivno da se jedino tako mogu očekivati rezultati u dugoročnom smislu.

Edukacija građana, a posebno djece školskog uzrasta, kao i mladih uopće o značaju čuvanja i zaštite životne sredine, može i treba da se odvija kroz nekoliko nivoa:

1. Redovno školovanje,
2. Alternativnu edukaciju,
3. Kroz sredstva javnog informiranja,
4. Kroz promotivne kampanje, tribine, predavanja.

Neke od mogućih aktivnosti su i djelovanje ka rehabilitaciji ugroženih područja, kao i javno zalaganje za promjenu navika u pogledu korištenja i čuvanja prirodnih resursa i u pogledu postupanja sa otpadnim materijalima. Alternativna edukacija se može sprovoditi kroz različite projekte nevladinih organizacija, dok sredstva javnog informiranja i promotivne kampanje tek u posljednje vrijeme počinju da ulažu veće napore u tom pravcu.

Šire posmatrano, bilo koji problem se može riješiti samo ukoliko postoji više faza: svijest o postojanju problema i njegova priroda, potreba i odluka da se problem riješi, te precizno razvijen način kako će se spomenuti problem riješiti. Ovo zapravo znači da je potrebna velika uvezanost državnog i javnog sektora, medija i građana da bi konkretno u našem primjeru rezultati bili vidljivi.

Važnost djelovanja na podizanju ekološke svijesti i odgovornosti kod stanovništva, izneseni su u mnogim važnim dokumentima poput Zakona o zaštiti životne sredine, strategije održivog razvoja, strategije za upravljanje otpadom i mnogim drugim, što dovoljno govori o njegovoj važnosti.